Sevdahom kroz Hrvatsku
Sadržaj
Ulaz slobodan
Sevdahom kroz Hrvatsku
Nacionalna zajednica Bošnjaka Istre u subotu 13.09.2025. godine u kinu Valli organizaira zajednički program temeljene udruge Bošnjaka u Hrvatskoj, Bošnjačke nacionalne zajednice Hrvatske u kojoj će županijske organizacije ove uduge iz Pule, Rijeke, Zagreba, Siska i Zadra sa svojim zborovima predstaviti izvedbama tradicionalnih pjesama sevdalinki.
Sevdalinka je narodna pjesma koja predstavlja jedinstven muzički izraz u Bosni i Hercegovini. Također je gradska ljubavna pjesma. Ima dugu i bogatu tradiciju, a popularna je ne samo u Bosni i Hercegovini, nego i u mnogim dijelovima nekadašnje Jugoslavije. U brojnim slučajevima sevdalinka se jednostavno naziva i sevdah. Neki od bosanskohercegovačkih solista i muzičkih sastava danas u svijetu uspješno izvode ovu vrstu tradicionalne muzike, koja na najbolji način predstavlja kulturu svih stanovnika Bosne i Hercegovine.
UNESCO je 2024. godine uvrstio tradicionalnu bosanskohercegovačku pjesmu sevdalinku na popis svjetske nematerijalne kulturne baštine.
Sama riječ sevdalinka nastala od arapske riječi sawda što znači crna žuč. U turskom jeziku se ovaj pojam veže za melankoliju.
U bosanskom jeziku pojam sevdah znači čežnja, ljubavni žar, ljubavni jad.
Prva sevdalinka govori o ljubavi Adila i Mare, to je najstariji i bogato dokumentirani trag o sevdalinci i seže u XVI stoljeće (točnije 1574. god.) i vezan je za Split, a nastao je zahvaljujući zapisu tadašnjeg splitskog kneza koji je trag istinitog dođagaja i pjesme poslao skupa sa redovnim izvještajima koje je slao mletačkom senatu u Veneciji. Taj je zapis objavljen u knjizi: Vincenzo Solitro: Documenti Storici sull’ Istria e la Dalmazia. Venezia, 1844. (Munib Maglajlić, 1983).
Taj zapis govori o nesretnoj ljubavi između Bošnjaka Adila iz Klisa i Splićanke Marije (Mare)Vornić;
Prema tome, taj zapis istovremeno svjedoči o davnome pokušaju pjevanja u duhu onoga što zovemo sevdalinkom. Sevdalinka je nastajala u narodu, te se generacijama prenosila i uobličavala, da bi došla kao savršeno izbrušen i formiran glazbeni oblik.
Osim brojnih bosanskohercegovačkih autora, sevdalinku „Kraj tanana šadrvana“ napisao je nitko drugi nego njemački pjesnik Heinrich Heine, jedan od najvećih pisaca u povijesti svjetske i evropske književnosti. Originalni naslov pjesme je bio “Der Asra”, na bosanski jezik ju je preveo književnik Safvet-beg Bašagić.
Pozivamo sve koji vole pjesmu da nam se pridruže u subotu 13.09.2025. sa početkom u 18:30 h u kinu Vali.
